Odprtje fotografske razstave in predstavitev: Belma Bećirbašić (BiH) @ Klub Tiffany
Odprtje fotografske razstave in predstavitev
Belma Bećirbašić (BiH): Koje tijelo govoriš? Politike tijela i opiranje
(Katero telo govoriš? Politike telesa in upor)
V bosanščini z možnostjo simultanega prevoda v slovenščino ali angleščino.
Belma Bećirbašić bo govorila o telesnem zasužnjevanju in polemikah v zvezi s telesnostjo žensk v okviru predstavitve svoje študije Telo, ženskost in moč: vpisi patriarhalnega diskurza v telo (Sarajevo/Zagreb, 2011) in svojega eksperimentalnega fotografskega projekta v nastajanju Katero telo govoriš?
Belma v svojem delu raziskuje prevladujoče stereotipe, ki določajo telesno (samo)podobo, estetska merila, družbeno dojemanje, sram in sramoto na eni strani, pa tudi prostore, iz katerih se je mogoče upirati (telesnim) normam, na drugi. Ker zavrača esencialistično dogmo transkulturnosti, se bo osredotočila na specifičen kontekst, na povojno Bosno in Hercegovino, kjer se odvijajo zapleteni in negotovi procesi, ki vodijo k repatriarhalizaciji splošnih družbenih vrednot: medtem ko se socialistična dediščina bije z neoliberalno prakso, se slavijo vojni konflikti, vse več prostora pa zavzema tudi klerikalno-etnonacionalistična politika.
Na predavanju se bo posvetila kontekstom in reprezentacijam žensk, ki v bosanski družbi proizvajajo najopaznejše diskurzivne strategije telesnosti: popularni kulturi (turbofolku in telesu kot prostoru tržne produkcije), biopolitiki, kjer se srečata militaristično-nacionalistični diskurz in viktimizacija (zavrženo telo ali telo kot travma; primer vojnih posilstev in povojnega zacementiranja travmatične izkušnje) in etnično-verskemu kontekstu, ki ga obvladuje paradigma nedolžnosti in upora v enem, uteleša pa ga dvoumen odnos do hidžaba.
V svojem fotografskem projektu Katero telo govoriš? Belma Bećirbašić raziskuje telesnost žensk v vseh njenih dvoumnih pomenih: golo, prezirano, preobilno telo, sporno, sumljivo, pomilovanja vredno telo, podrejeno, travmatično in uporniško telo … Neme portretiranke na fotografijah raziskujejo svoj odnos do lastnega telesa, govorijo (skozi) telo, dojemajo ga kot svojo primarno identiteto, ki nenehno niha med uporom in normami, naj jo želijo potrditi ali jo zavrniti. V tem procesu se objektiv fotoaparata spremeni v živ družbeni zemljevid, ki jim jemlje telesno svobodo, po drugi strani pa jim jo pomaga ponovno osvojiti in interpretirati drugače. Tako se telo spremeni v eksperimentalno polje, v tabulo raso, kamor portretiranke vpisujejo svoje intimno dojemanje telesa, izzivajo ideale in vsiljena merila, s tem pa na novo opredeljujejo družbeni pomen ženskega telesa. Čeprav so njihova telesa specifična, ob njih lahko razmišljamo o telesu kot učinku družbene moči, kot učinku sramotenja in zavrženosti in s tem tudi o (ne)sposobnosti, da bi ustrezalo ideološkim normam. ‘Neprimerne’ reprezentacije, predstavljene na razstavi, izzivajo prav stereotipne predstave o telesnosti in ženskosti.
Na dogodku lahko po promocijski ceni kupite Belmino knjigo Tijelo, ženskost i moć.
Belma Bećirbašić je neodvisna raziskovalka, esejistka, novinarka, pisateljica in aktivistka iz Sarajeva. Diplomirala je iz novinarstva in magistrirala iz študij spolov, akademsko leto 2011/12 pa je kot Fullbrightova štipendistka preživela na univerzi Columbia v New Yorku. Posveča se raziskovalnemu novinarstvu in sodeluje z različnimi organizacijami za človekove pravice. Kot urednica še do nedavnega neodvisne bosanske revije Dani je promovirala feministično ozaveščeno novinarstvo in v Danih objavila številne raziskovalne prispevke o nasilju nad ženskami na Balkanu. Pisala je o trgovini z belim blagom, vojnih posilstvih, spolnem nadlegovanju na univerzi, diskriminaciji deklic v vaškem okolju in splošni diskriminaciji Romkinj ter pripadnikov spolnih manjšin.
Prejela je številne nagrade, med njimi nagrado Global Human Rights Journalism organizacije Amnesty International l. 2003 za objavo članka o usodi otrok, rojenih žrtvam sistematičnih posilstev med vojno v Bosni. Pri založbi Synopsis je objavila študijo Tijelo, ženskost i moć: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo (Sarajevo/Zagreb, 2011). Objavila je tudi dve kratki zgodbi, Čovjek koji je mrzio drveće (2010) in Afrikat (2011). Njene največje strasti so pisanje, fotografija in potovanja. V svojem akademskem delu se posveča spominu, travmi, nacionalizmu in biopolitiki. Njen feminizem sestoji iz upora.
Povezavi
Predstavitev knjige Tijelo, ženskost i moć: http://www.youtube.com/watch?v=7SE645QH_ko
Intervju z Belmo: http://www.mixcloud.com/danijeladugandziczivanovic/the-bring-in-take-out-living-archive-belma-becirbasic/
Vstop prost.
Koprodukcija: Kulturni center Q – Klub Tiffany
Zemljevid AKC Metelkova
*
Otvaranje izložbe fotografija i izlaganje
Belma Bećirbašić (BiH): Koje tijelo govoriš? Politike tijela i opiranje
U okviru predstavljanja svoje knjige Tijelo, ženskost i moć: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo (Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2011) te eksperimentalnog fotografskog projekta u razvoju, Belma Bećirbašić će održati izlaganje o oblicima porobljavanja tijela i prijeporima oko ženske tjelesnosti.
U svom radu Belma istražuje dominante stereotipe oko kojih se konstruiše slika o tijelu, normiranje estetskih kriterija i društvenih predodžbi, upisivanje stida i srama, ali i efekte opiranja (tjelesnim) normama. Tragajući za mjestima razlike, ona se posebno fokusira na kontekst bosanskohercegovačke poslijeratne realnosti, u kojoj su nova znanja i diskursi u velikoj mjeri uvjetovani složenim i nestabilnim procesima: napuštanjem socijalističkog naslijeđa i utjecajima uvezenih neoliberalnih praksi, snažnim remetilačkim iskustvom ratnih razaranja te jačanjem klero-etnonacionalnih politika. S tim u vezi, Belma portretira nekoliko kontekstualnih situacija i prezentacija žene u bosanskohercegovačkom društvu, u tranzicijskim mijenama, koje su upisane i proizvedene unutar tri najzornije diskurzivne strategije tijela: populističke (tijelo kao mjesto tržišne produkcije; turbo-folk), biopolitičke (tijelo kao trauma u presjeku između militarističkog diskursa nacionalizma i viktimizacije; ratna silovanja) i etno-religiozne (tijelo kao paradigma nevinosti i otpora istovremeno; vanjska predodžba hidžaba).
Tokom festivala će ujedno biti izložen i Belmin eksperimentalni projekt u razvoju Koje tijelo govoriš?, fotografsko propitivanje ženske tjelesnosti i njenih mnogostrukih i ambivalentnih značenja: obnažena, prezrena, debela, sporna, dubiozna, deformirana, skrivena, podčinjena, subverzivna tijela … Ispitujući lični odnos prema tjelesnosti, nijemi subjekti na fotografijama govore svojim tijelom, promatrajući ga kao svoj primarni identitet koji izmiče sopstvenoj kontroli i opstaje konstantno na granicama opiranja normama, bilo da iste žele preslikati bilo odbaciti. Objektiv kamere je za njih živuća socijalna mapa koja istovremeno guši slobodu njihove tjelesnosti ali im pomaže da je iznova osvoje i reinterpretiraju. Tijelo se na taj način iskazuje kao eksperimentalna površina, tabula rasa u koju one ispisuju intimne percepcije svoje tjelesnosti, izazivaju idealne, nametnute norme i preoblikuju društvena značenja. Iako se radi o sasvim različitim i zasebnim tjelesnim identitetima, svaki od njih otvara pitanje tijela kao efekta moći te stida, srama i prezrenosti kao (ne)mogućnosti usklađivanja s ideološkim normama, uporedo izazivajući stereotipne i ‘prihvatljive’ reprezentacije tijela i ženskosti.
Izlaganje na bhs jezicima. Simultani prevod dostupan na upit. Tokom eventa, knjiga Tijelo, ženskost i moć (BHS) će biti u prodaji.
Belma Bećirbašić je neovisna istražiteljica, novinarka, spisateljica i aktivistica iz Sarajeva, BiH. Živjela je u Parizu i New York Cityju. Diplomirana je žurnalistica i magistrica rodnih studija te je dobitnica Fulbrightove stipendije na Columbia University, New York (2011/2012). Posljednjih deset godina bavila se istraživačkim novinarstvom istovremeno se angažirajući na polju ljudskih prava i suradjujuči sa brojnim organizacijama civilnog društva. Jedna je od prvih koja je uvela feministički angažirano novinarstvo na medijsku scenu u poslijeratnoj BiH. Radila je dugo godina kao novinarka i urednica u bivšem neovisnom magazinu Dani, gdje je između ostalog istraživala i otvarala brojne teme vezane za rodno zasnovano nasilje na Balkanu, poput trgovine ženama, seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, LGBTQ, obrazovne diskriminacije djevojaka u ruralnim područjima i Romkinja, ratnih silovanja i dr. Za svoj novinarski rad je više puta nagrađivana, između ostalih nagradom Amnesty International za najbolji članak iz oblasti ljudskih prava 2003 za priču o djeci začetoj prisilnim trudnoćama žena žrtava ratnih silovanja. Belma je objavila knjigu Tijelo, ženskost i moć: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo (Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2011) te dvije kratke priče: Čovjek koji je mrzio drveće (“Ključ je ispod otirača”, TDK Šahinpašić, 2010) te Afrikat, u ediciji Izvan koridora – Vranac 2011 (VBZ-Karver). Njena strast su pisanje, fotografija i biti u pokretu, njeni akademski interesi su sjećanje, trauma, nacionalizam i biopolitika; njen feminizam je otpor.
Linkovi
Predstavljanje knjige Tijelo, ženskost i moć: http://www.youtube.com/watch?v=7SE645QH_ko
Intervju sa Belmom: http://www.mixcloud.com/danijeladugandziczivanovic/the-bring-in-take-out-living-archive-belma-becirbasic/
